Po Božijoj milosti radovi na hramu Svetog sveštenomučenika Atinogena, na vučedolskoj ledini, koja je prije 140 godina natopljena krvlju Crnogoraca, Hercegovaca i turskih osvajača, u slavu svijetlih žrtava za oslobođenje Hercegovine i proširenje Crne Gore, trebalo bi da budu okončani do kraja oktobra ove godine. Kako je „Danu” kazao Željko Lučić, član Odbora za izgradnju svetinje, radovi su počeli 2008. godine, kada su temelje osveštali mitropolit crnogorsko - primorski Amfilohije sa episkopima zahumsko - hercegovačkim Grigorijem, budimljansko - nikšićkim Joanikijem i umirovljenim zahumsko-hercegovačkim Atanasijem.
Nakon pauze od skoro četiri godine krenulo se sa radovima 2012. godine lijepo, složno i bez podjela, kaže Lučić, podsjećajući zašto je došlo do zastoja u gradnji.
- Upravni sud Crne Gore u dva navrata je poništio rješenje koje je „kočilo” izvođenje radova na crkvi, jer je svetinja, navodno, podizana bez dozvole. Hram je ipak ostao na temeljima, dozvola od nadležnih je odobrena i uz pomoć donatora, priložnika, Vučedolci i potomci junaka ove slavne bitke raduju se nastavku radova na bogomolji. Kao što smo utemeljili svetinju, tako lijepo nastavljamo i njenu gradnju. Htjeli smo da gradimo po božijim i ljudskim zakonima. Sačekali smo da dobijemo dozvolu od države i hvala Bogu dobili smo je. Nekome je zasmetalo što se na jednom od glavnih mjesta novije istorije Crne Gore i Hercegovine , podiže svetinja da očuva naše pamćenje i da spomenemo žrtve i junake. Radovi su nastavljeni. Crkva je ozidana, a ovih dana biće stavljena, pod krov jer je bakar već nabavljen, a postavljena je i bravarija – kaže Lučić. Zahvaljujući se svim priložnicima i donatorima, posebno preduzeću „Tabaković” iz Bileće koje im je isporučivalo kamen za izgradnju hrama, Lučić najavljuje da će krajem oktobra crkva biti osveštana. Vrijednost radova do sada je premašila 200.000 eura, kaže Lučić.
- Uz Tabakovićeve ne mogu a da ne pomenem i porodicu tenisera Novaka Đokovića koja je u dva navrata uz pomoć prijatelja obezbijedila znatna sredstva, baš kao i Miljan Aleksić, predsjednik opštine Bileća, inače predsjednik Odbora za izgradnju hrama Branislav Baćović i Đoko Krivokapić iz Beograda, takođe član odbora i moja malenkost - kaže Lučić. Napominje i da su organizovane donatorske večeri u Nikšiću, Beogradu i Švajcarskoj, te da su slogom, ljubavlju i vjerom u Boga priveli radove kraju.
Neophodno je, dodaje Lučić, još novca kako bi ova jedinstvena ljoptica zasijala u punom sjaju, a vjerni narod imao hram kakvih je malo na našim prostorima.
- Nadamo se pomoći donatora i dobrotvora, ali i sabranju da u zdravlju, i sa vjerom u Gospoda osveštamo hram čija površina je u osnovi 100 kvadrata. Nadamo se da će nas poslužiti i vrijeme, da će majstori biti malo agilniji, a onih koji sa vjerom u Boga prilaze svetinji, mole se sabiraju u crkvi neće faliti - kaže naš sagovornik.
Iako još nije „zasjeo” u zvoniku, sa Vučjega dola se ka istoku i zapadu uveliko širi zvuk zvona, dar priložnika Branislava i njegovog sina Miljana Baćovića, Veseljka Mirkovića, Neđeljka Komnenića i Crkvene opštine Preljina.
Crnogorskom i hercegovačkom vojskom na Vučedolskoj bici 28. jula 1876. godine komandovao je knjaz Nikola, uz pomoć serdara Jola Piletića i Baja Boškovića, vojvoda Petra Vukotića i Peka Pavlovića. Hroničari su zabilježili da je u ovoj bici poginulo i ranjeno 4.000 Turaka, a među poginulima su pored Selim-paše bila i tri pukovnika, tri potpukovnika i 168 nižih oficira. Zaplijenjeno je oko tri hiljade pušaka, 21 zastava. Poginulih Crnogoraca i Hercegovaca je bilo 70 i 118 ranjenih. L.N.